CRID teži ostvar= ivanju potpune integracije osoba sa invaliditetom kroz poš= tovanje ljudskih prava i kroz njihovo slobodno zapošljavanje kao najvi= ši oblik inkluzivnog društva.

CRID je organizacija = koja okuplja osobe sa svim tipovima fizičkog i senzornog invaliditeta = (cross disability).

CRID se posebno zala&= #382;e za ostvarivanje prava i pružanje podrške ženama sa in= validitetom.

CRID se zalaže z= a samozastupanje osoba sa invaliditetom, jer je to ključna pretpostavk= a u procesu zastupanja prava i jednakih mogućnosti za osobe sa invalid= itetom.

Ambicija CRID-a je:

Uj= edinjenje regionalnog pokreta osoba sa invaliditetom= i da se partnerstvom između razli= čitih organizacija u regionu stvore uslovi za dugoročne druš= tvene promene.

CRID ima viziju o promeni stavova u zaj= ednici, društvu i organima države kako bi se stvorilo okruže= nje gde osobe sa invaliditetom= imaju jednake mogućnosti.

<= img width=3D102 height=3D818 src=3D"Publicationzaprogramskeaktivnosti_files/ima= ge001.gif" v:shapes=3D"_x0000_s1079">

Kontakt

Centar= za razvoj inkluzivnog društva

<= ![endif]>

ul. Zahumska 23a

11000 Beograd

<= ![endif]>

Tel/fax: 011.317.27.58=

Mob: 064.120.72.65

E-mail: office@cr= id.org.yu

Web: www.crid.org.yu

<= /o:p>

Centar za razvoj inkluzivnog dru= štva je organizacija čija je misija:

Stvaranje uslova za inkluzivno d= ruštvo kroz primenu integrativnog modela invaliditeta.

<= /o:p>

Osobe sa invaliditetom se svakodnevno suoča= vaju sa mnogobrojnim preprekama u svom životu i svojoj borbi za jednak= ost...

<= ![endif]>

Osim sa arhitektonskim barijerama i barijerama u= pristupu informacijama sreću se i sa dilemom koju imaju osobe bez inv= aliditeta: kako da komuniciraju sa osobama koje ne vide, ne čuju ili k= oriste kolica za kretanje, kada ne mogu da koriste gornje ekstremitete, ima= ju protezu umesto nekog ekstremiteta...

<= ![endif]>

U ljudskoj prirodi je strah od nepoznatog, jer rezultat prepreka je nevidljiv= ost osoba sa invaliditetom u svakodnevnom okruženju sugrađana koj= i nemaju invaliditet.

<= ![endif]>

Biti vidljiv, znači biti pri= znat kao osoba sa svojim ljudskim pravima, kao osoba koja izražava seb= e kroz različite kontekste života: porodični, obrazovni, pro= fesionalni i društveni.

Centar = za razvoj

inkluzivnog društva<= /p>

CRID

Porodica:

<= ![endif]>

Prema tradicionalnim shvatanjima, muškarac = je otac i hranitelj porodice, a žena majka koja brine o porodici i pod= iže decu, supruga i domaćica.

Ipak, ostvarenje ovih uloga za osobe sa invalidi= tetom je vrlo ograničeno, ali su ograničene i društvene opci= je koje im se nude...

<= /o:p>

Osobe sa invaliditetom su češće n= eudate i neoženjene ili ako invaliditet nastane posle stupanja u bra&#= 269;nu zajednicu, često dolazi do razvoda ili nasilja u porodici kada = jedan od supružnika više ne može da obavlja tu svoju tradici= jom nametnutu ulogu.

Ova situacija je češća kod ž= ena sa invaliditetom.

<= /o:p>

U porodici je često zabeležena diskrim= inacija u vidu toga što se osobi sa invaliditetom oduzimaju deca ili i= m se osporava pravo na roditeljstvo samo zbog ograničenih sposobnosti = koje sa sobom donosi neki invaliditet.

<= /o:p>

Rašireno je verovanje da osoba sa invalidit= etom ne može da ima, ili ne treba da ima decu. Osobama sa invaliditeto= m je veliki problem da se izbore sa takvim shvatanjem i da dođu do inf= ormacija kako postati roditelj ako si osoba sa invaliditetom. Velika je zab= luda da će osoba sa invaliditetom sigurno imati dete sa invaliditetom.= Jer, najveći broj invaliditeta uopšte nije nasledan.<= /span>

<= /o:p>

Osobe sa invaliditetom su diskriminisane u poku&= #353;ajima da usvoje decu ili da budu hranitelji. Takva situacija je dramat= ična kod višestruke diskriminacije osoba koje imaju invaliditet, = a žigosane su i kao pripadnice/i još neke manjinske grupe. <= /o:p>

<= ![endif]>

Zapošljavanje:

<= ![endif]>

Život = ; osoba sa invaliditetom je znatno skuplji u odnosu na osobe bez inv= aliditeta, zbog higijensko dijetetskog režima, kupovine ili održa= vanja ortopedskih pomagala, nepristupačnog transporta i potrebe za = 69;ešćim korišćenjem automobila ili taksija...

<= /o:p>

I posle završene škole osobe sa invali= ditetom teško dobijaju posao, iako poseduju adekvatnu kvalifikaciju. <= o:p>

Od ukupnog broja osoba sa invaliditetom 87% je n= ezaposleno, a svega 2% osoba sa mentalnim invaliditetom je ikada dobilo nek= u šansu da radi.

Rezultati istraživanja takođe pokazuju= da je veći procenat žena sa invaliditetom u položaju izdr&#= 382;avane osobe.

<= ![endif]>

Više od 70 odsto osoba sa in= validitetom ima jako niske prihode i po sadašnjim kriterijumima svrsta= vaju se u siromašne. Preko 50 odsto prihoda potiče od primanja po= osnovu prava proisteklih iz invalidnosti.

<= /o:p>

Uzroci siromaštva su, pre svega, nizak nivo= obrazovanja i niska stopa zaposlenosti.

Tradicionalni pristup je da osoba sa invaliditetom treba da dobija samo dotacije od= države i da proživljava život kao pasivni primalac pomo= 3;i, a ne kao aktivni član društva.

<= /o:p>

Društvenim (socijalnim) modelom osobe sa invaliditetom žele da zastupaju sebe u sv= im domenima žIvota i da ostvaruju ekonomsku nezavisnost.

Posao osobama sa invaliditetom daje nešto &= #353;to se ne može izračunati krutim ekonomskim kategorijama, a t= o je:

Obrazovanje:

<= ![endif]>

Osobe sa invaliditetom imaju manje mogućnos= ti za kvalitetno obrazovane nego njihovi sugrađani bez invaliditeta, j= er...

<= /o:p>

Deca sa invaliditetom se tradicionalno odvajaju = u specijalne škole. Rezultat toga je da njihovo obrazovanje je daleko = niže u odnosu na decu u redovnim školama.

Iako se danas sve više dece sa invaliditeto= m upisuje u redovne škole sa decom bez invaliditeta, još uvek je = to samo zahvaljujući dobroj volji zaposlenih u školama, jer u Srb= iji još uvek nije usvojen zakon o inkuzivnom obrazovanju.

<= /o:p>

Zbog toga, za same osobe sa invaliditetom ž= elja za obrazovanjem predstavlja značajan izazov.

<= /o:p>

Dodatni teškoće u sticanju obrazovanja= čine arhitektonska nepristupačnost škola i fakulteta, nevol= jnost obrazovnih institucija da obezbedi podršku za neometano ško= lovanje (stručnjaci, psiholozi i defektolozi, prevodilac za gestovni g= ovor za osobe oštećenog sluha ili čitače i knjige na Br= ajevom pismu za osobe oštećenog vida).

<= ![endif]>

Poseban oblik diskriminacije stud= enti sa invaliditetom doživljavaju kada žele da grade karijeru u = profesijama koje se smatraju = „profesijama za zdrave“- lekari, advokati... Najčeš&#= 263;e im se savetuje da nastave karijeru u nekoj oblast invalidnosti (npr. = rehabilitacioni centri, savetovališta za osobe sa invaliditetom ili specijalne škole).<= span style=3D'font-size:11.0pt;font-family:Arial;mso-default-font-family:Arial; mso-ascii-font-family:Arial;mso-latin-font-family:Arial;mso-greek-font-fa= mily: Arial;mso-cyrillic-font-family:Arial;mso-hebrew-font-family:Arial;mso-ara= bic-font-family: Arial;mso-latinext-font-family:Arial;language:DE;mso-ansi-language:DE'>

Ov= a brošura je štampana zahvaljujući podršci Ministarstva= rada, zapošljavanja i socijalne politike Republike Srbije<= /span>

<= /o:p>

Osećaj nezavisnosti i ravnopravnosti <= /o:p>

u društvu