aktuelno
o CRID-u
projekti
dizajn za sve
donatori
IFHOHYP
filozofija
galerija
preuzmi
kontakt

O CRID-u

Centar za razvoj inkluzivnog drustva - CRID je nevladina organizacija cija je misija:
Stvaranje uslova za inkluzivno drustvo kroz primenu inkluzivnog modela invalidnosti.

CRID je stvoren u junu 2005. kao potreba nekolicine osoba sa razlicitim tipovima invaliditeta i bez invaliditeta da se bave pitanjima koja su fokusirana na preduslove za inkluzivno drustvo posebno sa akcentom na mesto osoba sa invaliditetom u tom drustvu.

Na osnivackoj skupstini okupilo se petnaest osoba sa invaliditetom, roditelja dece sa invaliditetom, osoba bez invaliditeta ali svi sa istovetnom vizijom:

Inkluzija za sve!

Tako je nastala organizacija Centar za razvoj inkluzivnog drustva CRID, sa idejom da se projektima utice na ostvarivanje potpune integracije osoba sa invaliditetom kroz postovanje ljudskih prava i kroz njihovo slobodno, izborno obrazovanje i zaposljavanje kao najvisi oblik inkluzivnog drustva.

CRID promovise inkluzivni model invalidnosti.

©ta to znači?

Medicinski-tradicionalni model postavlja problem u samom invaliditetu i osobi koja ga ima, dok novi napredniji socijalni model ukazuje da je problem drustveno okruzenje, jer ako je neprilagodjeno ne pruza jednake mogucnosti svim osobama clanovima i clanicama drustvene zajednice. Socijalni model promovise integraciju osoba sa invaliditetom. Integracijom tj. ukljucivanjem osobe sa invaliditetom i druge klasifikovano "razlicite" grupacije jedne drustvene zajednice ulaze u vec postojeci prostor drustva i tako gube svoje karakteristke .

Integracija

Inkluzivni model oznacava prosirenje granica drustva i prihvatanje svih clanova drustvene zajednice u sve tokove drustva, bez barijera, uz ocuvanje sopstvenog integriteta.

Uspostavljanjem drustva koje zastupa inkluzivni model osobe sa invaliditetom imaju sve preduslove za ravnopravnost i zivot uz postovanje ljudskih prava svih clanova drustvene zajednice bez obzira na godine i sposobnosti.

Inkluzija

Inkluzivno drustvo popularizuje Dizajn za sve tj.dizajn proizvoda i okruzenja na takav nacin da bude upotrebljiv za sve ljude, u najsirem mogucem opsegu, bez dodatnog prilagodavanja ili specijalizovanog dizajna.

Svrha dizajna za sve je da se pojednostavi zivot svakome putem proizvoda, komunikacija i izgradenog okruzenja koji bi svi mogli da koristi bez dodatnih troskova.

Dizajn za sve pogoduje ljudima svih dobi i sposobnosti.

Dizajn za sve pospesuje inovativnost i poboljsava zivotni standard.

Generacije starijih ljudi i osoba sa invaliditetom prihvatajuci inkluzivni model zele da zive zdravije, mobilnije i kvalitetnije, a istovremeno i finansijski stabilnije nego sto je to bio slucaj sa ranijim generacijama. Zajaganjem za primenu principa dizajna za sve CRID omogucava postovanje ljudskih prava svih clanova drustvene zajednice i umanjuje bitnost razlicitosti zbog godina, sposobnosti ili bilo kakve druge pripadnosti nekoj manjinskoj grupi. link EIDD

Akcenat aktivnosti CRIDa je samozastupanje osoba sa invaliditetom, jer je to kljucna pretpostavka u procesu zastupanja prava i jednakih mogucnosti za osobe sa invaliditetom.

Iskustvo koje su osnivaci CRIDa poneli iz razlicitih NVO osoba sa invaliditetom i medunarodnih organizacija koje se bave ovim pitanjima su da treba da kroz projekte organizacije rade na stvaranje slike o osobama sa invaliditetom koje ne zele izolovan ziot vec zele zivot sa pravom na izbor i na preuzimanjem odgovornosti za svoje odluke ali i sa pravom na gresku.

Veoma nam je bitno da kroz aktivnosti zastupamo filozofiju nenasilne akcije u borbi za poboljsanje uslova zivota i procesa stvaranja inkluzivnog drustva.

Nase iskustvo iz aktivistickog angazovanja i iz zivota jos u zemljama bivse Jugoslavije govori nam o nasilju kao najcesce koristenom odgovoru na konflikt. U najvecem broju slucajeva ono vodi spirali nasilja (od jedne strane ka drugoj, i obrnuto) i kulminaciji svih vrsta nasilja, koje je tesko zaustaviti i koje donose strasne posledice. Stoga u pokretu osoba sa invaliditetom mi vidimo veliku potrebu za radom na razumevanju i prevenciji nasilja i razvoju alternativnih, konstruktivnih i miroljubivih nacina za transformaciju i razradu konflikata jer je to jedini put da se gradansko drustvo ukljuci u proces inkluzije svih svojih clanova.Mi ne vidimo prostor za izgradnju inkluzivnog drustva ukoliko su osobe sa invaliditetom videne pasivni primaoci davanja od drzave na osnovu svoje invalidnost.

Nasa ideja je stvaranje uslova za drustvo koja pruza izjednacene mogucnosti za dostojanstven i aktivan zivot osobama sa invaliditetom kao i svim drugim clanovima drustvene zajednice.

Ambicija CRID-a je da se ujedini regionalni pokret osoba sa invaliditetom i da se partnerstvom izmedu razlicitih organizacija u regionu stvore uslovi za dugorocne drustvene promene.

CRID ocekuje da ce izazvati promenu stavova u zajednici, drustvu i kod drzavnih vlasti kako bi se stvorilo okruzenje gde osobe sa invaliditetom imaju jednake mogucnosti.
CRID je organizacija koja okuplja osobe sa svim tipovima fizickog i senzornog invaliditeta (cross disability),posebno se zalaze za ostvarivanje prava i pruzanje podrske zenama i deci sa invaliditetom. CRID realizuje formiranje mreze partnerskih organizacija u Beogradu, Nisu, Leskovcu, Zajecaru, Zrenjaninu, Pirotu i Sapcu koje zajedno cine Koaliciju za inkluzivno drustvo.


Opis problema

Problemi sa kojima se susrecu osobe sa invaliditetom su mnogobrojni, ali najzastupljeniji su:

-neprihvatanje odgovornosti drustva

-uticaj predrasuda

-neadekvatnost i/ili neprimenjivanje postojecih zakona i propisa

-nepristupacnost prevoza, zgrada i javnih ustanova

-mala zastupljenost programa personalnih asistenata

Organizacija CRID je u svojim projektima i aktivnostima fokusirana na tri konkretna problema:

Zaposljavanje:

Osobe sa invaliditetom cine 10% populacije(po istrazivanjima svetske zdravstvene organizacije).

Medutim, ne zna se u kojoj su meri politike zaposljavanja «osetljive» na pitanja jednakosti, odnosno omogucavaju li zaista ravnopravnost s obzirom na radne (ne)mogucnosti osoba sa invaliditetom, kao i prilagodenosti sredine za osobe sa motornim ili senzornim invaliditetom.

Prema istrazivanju Centra za proucavanje alternativa (CPA) sprovedenom na teritoriji Republike Srbije bez Kosova i Metohije, 87% osoba sa invaliditetom u nasoj zemlji je nezaposleno.

Rezultati istrazivanja takode pokazuju da je veci procenat zena sa invaliditetom u polozaju izdrzavane osobe. Medutim, u ukupnom broju svih osoba sa invaliditetom, 50% ima srednjoskolsko, vise i visoko obrazovanje. To je podatak koji govori o tome da su osobe sa invaliditetom skolovanjem osposobljene za obavljanje odredenih poslova, odnosno da obrazovna struktura osoba sa invaliditetom odgovara obrazovnoj strukturi Republike Srbije. Ovakav podatak je kontradiktoran sa njihovom realnom pozicijom.

Prema istrazivanju iz 2001. god, koje je objavljeno u studiji "Osobe sa invaliditetom i okruzenje" (urednik prof. dr Viktorija Cucic), vise od 70 odsto osoba sa invaliditetom imalo je jako niske prihode i po sadasnjim kriterijumima svrstavaju se u siromasne. Vise od 50 odsto prihoda potice od primanja po osnovu prava proisteklih iz invalidnosti:
14 odsto invalidnina, odnosno naknada za telesno ostecenje,
26 odsto tuda nega i pomoc i
14 odsto socijalna pomoc.

Istrazivanje je sprovedeno 2001, ali sadasnje stanje se po nekim nezvanicnim podacima i pogorsalo privatizacijom

Uzroci siromastva su, pre svega, nizak nivo obrazovanja i niska stopa zaposlenosti.

Obrazovanje:

Kroz kratak osvrt na mere za podsticanje ravnopravnosti osoba sa invaliditetom iz Zakona protiv diskriminacije osoba sa invaliditetom, uocicemo clan 62. Zakona kojim se predvida je obaveza drzave da preduzme mere kako bi obrazovanje za osobe sa invaliditetom bilo deo integralnog opsteg sistema obrazovanja i vaspitanja.

Pravilno treba da bude integrisano obrazovanje za osobe sa invaliditetom, ali opsti sistem ne zadovoljava potrebe osoba sa invaliditetom, zato su u Srbiji deca sa invaliditetom i njihovi roditelji usmeravani i orijentisani na specijalno skolstvo.

U ovom trenutku u Srbiji, u praksi, naglasak se stavlja na vaspitanje i obrazovanje dece i mladih sa invaliditetom u specijalnim skolama, dok se integrisanom obrazovanju u redovnim obrazovnim ustanovama posvecuje veoma malo paznje.

Ni nove izmene Zakona o osnovama sistema vaspitanja i obrazovanja Republike Srbije, kao i usvojen zakon o sprecavanju diskriminacije, ne donose potreban pomak ka integrisanom obrazovanju kao opstem principu, iako pomenuti zakoni zabranjuju svaki oblik diskriminacije. Jos uvek se ne preduzimaju sistemske mere kako bi se osigurala adaptacija obrazovnih programa i procesa vaspitanja i obrazovanja u redovnim vaspitno - obrazovnim ustanovama potrebama dece i mladih sa invaliditetom.

Znacajno je istaci da je u istrazivanjima vezanim za usvajanje Strategije za smanjenje siromastva, neadekvatnost obrazovnog sistema za osobe sa invaliditetom, prepoznata kao jedan od faktora koji dovodi do marginalizacije i izolacije ovih osoba, kao drustvene manjine, jer one cesto ne dobijaju adekvatno obrazovanje i stepen kvalifikacije u specijalnim skolama, sto je jedan od osnovnih faktora za pronalazenje zaposlenja na otvorenom trzistu rada i tako ostaju pasivni primaoci socijalne pomoci, objekti tude brige.

Problem u porodici i visestruka diskriminacija zena sa invaliditetom:

Sva javnomnjenjska istrazivanja koja su radena u poslednjih pet godina nedvosmisleno pokazuju da je polozaj zena u najvecoj meri u vecini podrucja u Srbiji diskriminatoran, marginalizovan, pa cak i uvredljiv.

Naravno, veca diskriminacija se javlja u mestima i oblastima koja su ekonomski siromasnija, u konzervativnim sredinama, ali nije nekarakteristicna ni za razvijenije sredine, pa cak i Beograd kao metropolu.

Osobe sa invalditetom cine 10% populacije, a veoma veliki broj tih osoba zive u Beogradu zbog vece dostupnosti i boljih uslova zivota. Takode u Beogradu postoji nekoliko domova za zbrinjavaje i smestaj osoba sa invaliditetom. Zbog ovih pomenutih faktora u Beogradu se cesce govori o diskriminaciji osoba sa invaliditetom sto nikako ne znaci da ona ne postoji u drugim sredinama. Takode u Beogradu su radena i istrazivanja na populaciji zena sa invaliditetom. Ovakva istrazivanja su pokazala da je situacija kada su zene sa invaliditetom u pitanju i po nekoliko puta gora nego kod muskaraca sa invaliditetom.

Podaci organizacija koje se bave problematikom nasilja nad zenama posebno organizacije Iz kruga koja se bavi problematikom zena sa invaliditetom, prikupljeni u periodu od 1997-2004. godine govore da je diskriminacija zena sa invaliditetom oko pet puta veca nego kod muskaraca sa invaliditetom. Sem toga, vidovi diskriminacije zena sa invaliditetom su raznovrsniji i agresivniji, nasilnicko ponasanje cesce, dok u preko 80% slucajeva nasilni subjekt potice iz neposrednog okruzenja, pre svega uze porodice (65%).

Takode, valja istaci da samo nesto vise od 5-10% zena sa invaliditetom ima neki posao, stalni ili privremeni, sto vec samo za sebe dovoljno govori o diskriminaciji ove populacije.

Po tradicionalnom shvatanju zena je neko ko treba da okuplja porodicu, majka i domacica. Ali postavlja se pitanje koliko je ovakvu ulogu moguce da obavljaju zene koje imaju invaliditet, ali i koliko im se opcija za izbor nudi? Zene koje su u vecini izlozene nasilju i u porodici i drustvu su diskriminisane i po osnovi invaliditeta i po osnovi pola.

Takode kod majki koje imaju decu sa invaliditetom cesto se dogada diskriminacija u shvatanju da je ona "kriva" sto je rodila "takvo" dete. Veoma je cest primer nasilnog ponasanja ili napustanja muza i oca kada se rodi dete sa invaliditetom. Tu se otvara spirala problema i uloga zrtve od majke do deteta koje ima invaliditet.

Napustanjem tradicionalnog modela invalidnosti u poslednjoj dekadi i u Srbiji, osobe sa invaliditetom zele da rade i budu aktivni subjekti u drustvu.

Sirenjem svesti o tom problemu CRID ce uticati na smanjenje visestruke diskriminacije ukljuciti relevantne institucije i lokalnu upravu u resavanje ovih problema, a i podizanjem svesti samih zena sa invaliditetom o sebi kao zrtvama nasilja omogucice se laksi pristup informacijama koje mogu da ukazu na smerove resavanja dalje marginalizacije i segregacije zena sa invaliditetom ili majki koje imaju decu sa invaliditetom.

U okviru projekata i aktivnosti organizacije CRID, zalazemo se na poboljsanju uslova zivota osoba sa invaliditetom kao i dece i njihovom ukljucivanju u obrazovanje u skolama sa decom bez invaliditeta

U tom smislu nama je glavni cilj da podignemo svest ucenika i nastavnika svih skola u Beogradu o primenljivosti inkluzivnog obrazovanja i da se iniciraju dalje akcije i saradnja na ovom polju, pre svega sa partnerskim skolama i organizacijama osoba sa invaliditetom a potom i sa medijima, a zatim i sa relevantnim vladinim institucijama.

Nas cilj je da se deca sa invaliditetom izvuku iz alarmantno marginalnog polozaja u kome se nalaze kada je u pitanju njihovo obrazovanje u redovnom obrazovnom sistemu, i da se pokrene inicijativa za njihovo ravnopravno ukljucenje redovno skolovanje.

Realno je ocekivati da se kao rezultat nasih aktivnosti na tom planu:

1. podigne svest dela nastavnika i ucenika u Beogradskim skolama kao i porodica i neposrednog okruzenja dece sa invaliditetom, o potencijalima te dece u okviru redovnog skolovanja i njihovoj potrebi da i oni postanu ravnopravni deo redovnog skolskog programa,

2. da se u nase aktivnosti ukljuce skole, institucije i organizacije koje zele da pomognu u ostvarenju ovih ciljeva

3. da se i deca sa invaliditetom ohrabre da aktivno ucestvuju u skolskim aktivnostima u cilju poboljsanja svog polozaja

4. da se relevantne vladine institucije informisu o mogucnostima i pozitivnim primerima zajednickih aktivnosti dece bez i dece sa invaliditetom.

CRID se zalaze da podrzi nenasilje u skolama i pomogne stvaranju generacije ucenika koji sprovode antidiskriminaciju i postuju ljudska prava, kroz edukaciju o pravima osoba sa invaliditetom.

CRID se zalaze za podsticanje prilagodljivosti u zaposljavanju osoba sa invaliditetom:

-Ohrabrivanju osoba sa invaliditetom da rade, da se transformisu iz zapostavljene, nezaposlene grupacije, koja je tretirana kao teret drustvu, u radno aktivnu populaciju, koja privreduje, ostvaruje prihod i time omogucavaju sebi i svojoj okolini uslove za dostojanstven zivot.

-Razbijanju predrasuda o zaposljavanju osoba sa invaliditetom kod poslodavaca.

-Podrsci institucijama u politici podsticanja zaposljavanja i samozaposljavanja.

-Prilagodljivosti sredine zbog arhitektonskih barijera sa kojima se suocavaju osobe koje imaju motorni invaliditet.

-Pristupacnosti organizovanja posla kod osoba koje imaju ostecenje donjih i/ili gornjih ekstremiteta ili senzorni invaliditet.

-Promovisanju povoljnih radnih ugovora za poslodavce koji primaju osobe sa invaliditetom

-Prilagodljivosti u obrazovnom sistemu - akcentiranje na "celozivotnom" ucenju i fleksibilnost radnih karijera.

-Prilagodljivosti koja se odnosi na redukciju radnih sati, redukciju prekovremenog rada, razvoj poslova s kracim radnim vremenom (u cilju povecavanja broja zaposlenih osoba sa invaliditetom)

Kao podrsku pravu na rad CRID promovise:

-Vaznost politike prekida karijere (zbog moguceg pogorsanja zdravstvenog stanja) i vaznost poslova s nepunim radnim vremenom (part - time).To je od jednake vaznosti i za osobe koje imaju invaliditet kao i za osobe bez invaliditeta.

-Vaznost razvoja servisa personalne asistencije kako bi osobe sa invaliditetom mogle nesmetano da participiraju na trzistu rada.

-Takode istice vaznost eliminacije prepreka i mogucnost povratka na posao nakon nekog vremenskog perioda odsustvovanja sa posla.

Nasa vizija je drustvo jednakih mogucnosti za sve svoje clanove u okviru kojeg ce osobe sa invaliditetom ostvariti:

-Pravo na zivot

-Pravo na razlicitost

-Pravo na samoodredenje i definisanje svake osobe sa invaliditetom kao ljudskog bica

-Pravo ljudi sa mentalnim invaliditetom koji ne mogu sami sebe da zastupaju

-Pravo punog ucesca i gradanskih prava u nasoj zajednici

-Pravo na ekonomski fizicki i psiholoski integritet

-Pravo na dostojanstvo, toleranciju i ukljucivanje

-Pravo na pravdu !

Osobe sa invaliditetom zele da same sebe zastupaju u svim domenima zivota, CRID ce svojim aktivnostima podrzati osobe sa invaliditetom u obelezavanju novo razdoblje u Srbiji.

Daje nadu i podstrek da osobe sa invaliditetom i na nasim prostorima mogu da rade i privreduju, kao sto je to vec praksa u svetu.

CRID se fokusira na preduslove za zaposljavanje, porodicu i druge aspekte drustvenog zivota koji ce osobama sa invaliditetom omoguciti da postignu pravu drustvenu promenu.

 

Potpisana Konvencija UN
Ponedeljak, 17. decembar 2007.

Srbija je potpisala Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom i opcioni protokol, čime je postavljena osnova za sprečavanje dispriminacije i omogućavanje ravnopravnosti osoba sa invaliditetom.

Konvenciju i prateći protokol, u ime Srbije potpisao je pomoćnik ministra za rad i socijalnu politiku Vladimir Pešić.

Konvenciju je do sada potpisalo 119 država sveta.

Tekst konvencije na srspkom jeziku možete preuzeti :: ovde ::

Poštovani posetioci i poštovane posetiteljke sajta ova stranica sajta govori o seksualnosti i neizgovorenim pitanjima i odgovorima na tu temu kod osoba sa razlicitim tipovima invaliditeta.
::vise::

 

Top Home Email Login